среда, 25. новембар 2020.
Gospodinova kuća - Danijel Jovanović
субота, 21. новембар 2020.
Paklena ćelija - Đorđe Miletić
Blek, bivši pripadnik Foka, nakon što je optužen za svirepo ubistvo, ludom igrom slučaja, završava u zloglasnom Meksičkom zatvoru Don Hoze kao Dželat, Egzekutor. Ruke mu postaju krvave, ne do lakata, nego do ramena, pa nazad i nekoliko puta u krug. Kako bi pobegao od posla koji obavlja, poseže za alkoholom i raznim drogama. Oni su jedine stvari koje mogu da mu omoguće koliko toliko miran san. Budi ga eksplozija, kreće ludilo!
Zombiji su preplavili zatvor. Blek pokušava da nađe izlaz radeći ono što najbolje zna. Ubija na svakom koraku. To što su mu sada mete bezumni monstrumi ne ometa ga da svoj posao radi najbolje što može. Usput sreće još preživelih i otkriva tajne zatvora Don Hoze.
Paklena ćelija je prava poslastica za ljubitelje slešer, treš horora. Na svakom koraku je akcija. Zombija koliko ti duša ište, krvi dovoljno da potkrepi dnevne transfuzione potrebe omanje bolnice, ubistva, intrige, tajne, misterije, ama baš sve za nas zaluđenike.
Blek je klasičan antiheroj. Meni je on mešavina Panišera i Alis (Resident Evil) koju su napumpali testosteronom. Dobra stvar je i naracija. Na početku, Blek priča "svoju tužnu životnu priču" do dolaska u Don Hoze. Tu se priča nastavlja iz trećeg lica, sa povremenim sečama i ulaskom u Blekov mozak. Ti rezovi nas bolje upoznaju sa Dželatom i daju nam uvid u njegovo psihičko stanje. Kao glavni protagonista, Blek je ujedno i jedini zanimljiv lik, jer ostali su tu da situaciju začine, učine je zanimljivijom i napetijom, da bi vrlo brzo postali potrošna roba i pali pred hordama zombija i ostalih monstruma. Da, da... Rekla sam monstruma, jer i tu nam autor donosi neke novine i zanimljivosti. Ima kod njega raznih vrsta i podvrsta ovih kreatura. Ta raznovrsnost je dokaz da je Đorđe maštovit pisac koji ume da iznenadi i šokira čitaoca.
Da ne bude kako samo hvalim, kao i većina prvenaca, i ovaj pati od mnogih dečijih bolesti. Ono što brine kod ovog, kao i mnogo drugih romana, jeste nedostatak "tehničke podrške" (uredništvo, lektura, dizajn, prelom). Iskreno se nadam, i želim da verujem, da će se to u dogledno vreme promeniti i da će mladi umetnici dobiti šansu da nam svoja dela prezentuju u punom sjaju.
Sve u svemu, Paklena ćelija, roman prvenac aleksinčanina Đorđa Miletića je priča koja će vas lepo zabaviti, mene svakako jeste. Ali, ako imate slab želudac, ne preporučujem čitanje nakon jela. U slučaju krhkih živaca, drmnite jednu domaćicu pa će priča bolje da vam legne. Za ostale indikacije i kontraindikacije, obratite se lekaru ili autoru 😉
петак, 9. октобар 2020.
Zabranjena planina - Veliko putovanje #2 - Goran Tokić
понедељак, 15. јун 2020.
Jutarnja zvezda - Vladimir Vujinović
Ono što me je posebno fasciniralo kod romana Jutarnja zvezda, pored same priče i zapleta, jeste činjenica da je autor, barem koliko se meni čini, jako mnogo vremena utrošio na istraživanje. Postupci na mestu zločina, istražne radnje, forenzička ispitivanja su do tančina opisani, pa sam tokom čitanja imala utisak da sam deo Filipovog tima. Opisi Beograda, naročito Zvezdarske šume i okoline opservatorije su me posebno oduševili. To je kraj u kom sam rasla i živela 30 i kusur godina. Oko opservatorije smo kao klinci vozili bicikle, igrali žmurke, jurcali se i često zamišljali šta li se krije iza tih zidova. Vladimira, hvala Vam, što ste me kroz ovu priču barem na trenutak vratili u detinjstvo 😉
Iza romana Jutarnja zvezda, stoji izdavačka kuća Otvorena knjiga. Roman se može poručiti preko njihovog sajta ili kupiti u Delfi knjižarama.
среда, 3. јун 2020.
Kletva Kainova III - Summus Deus - Aleksandar Tešić
Završi se i ovo putovanje sa Aleksandrom Tešićem. Obišli smo Srbiju, šetali Francuskom, lunjali po Austriji. Sreli mnoge zanimljive likove, neke stvarne, istorijske ličnosti, a neke plod Tešićeve fenomentastične mašte. Na tom putu, ometali su nas vampiri, saplitali nas, plašili, lovili... I to kakvi vampiri!!! Oni pravi, krvoločni, "zli", prirodni predatori. Saznali smo neke stvari o njihovom poreklu. Naučili čemu je u stvari bio namenjen sanitarni koridor u Srbiji koji je razgraničavao Austriju i Tursku. Sva ta saznanja, koliko god stvarna ili nestvarna bila, teraju čoveka da spava sa upaljenim svetlom ili da budi ukućane noću kad ustaje paleći sva svetla pa kuća blješti kao stadion za derbi u mrklom mraku komšiluka.
U trilogiju Kletva Kainova, Tešić nam je doneo malo drugačije tumačenje priče o Kainu i Avelju. Po njemu, zbog ubistva i kršenja jedne od 10 Božijih zapovesti, Kain je proklet. I tako nastadoše vampiri 😉 Neću spojlerisati detalje, bez brige. Širila se ta zaraza, a širila se i Tešićeva priča. Ako nam je u prva dva dela doneo tihu jezu, u trećem delu nas je predstavio do srži. Sa jedne strane imamo borce protiv vampira predvođene Karlom VI, u Austriji, i Vukmanom Goršićem, u Srbiji. A sa druge strane Palog apostola, hodočasnika i zavodljivu princezu Eleonora fon Švarcenberg. Ni jedna ni druga strana ne biraju sredstva u borbi. Mrtvih je na sve strane, krvi do kolena, straha iza svakog ugla... Čitalac se teško odlučuje za koji tim da navija. Jer koliko god ovo možda glupo zvuči, i vampiri su samo "ljudi" koji pokušavaju da prežive i izbore se za svoja prava 😉
Odavno je poznato da volim Tešićevo pisanje, ali trilogija Kletva Kainova zauzima posebno mesto u mom srcu. Sa njom je Aleksandar, po meni, pokazao kako se pisac godinama i kroz svoja dela razvija i napreduje. Na stranu, moja ljubav prema hororima i vampirima, Kletvom se vampiri vraćaju na velika vrata. Ponovo postaju moćni predatori, a prestaju da budu feminizirane, svetleće lutkice. Gospodine Tršiću, neizmerno Vam hvala na tome!!!
Kletvu Kainova III, kao i prethodna dva dela, izdao je Strahor. Najbrži i najlakši način da se ove lepotice nađu na vašoj polici jeste poručivanje preko njihovog sajta https://www.strahor.com/.
Poručite, raspakujete, upalite svetlo i uživate u čitanju 😉💜
субота, 9. мај 2020.
Oruđe Bogova - Srđan Beljin
Čuvari kapije II deo - Tabla je postavljena. Figure su podeljene. partija kreće... Sad!... Sudar bogova doveo je do pat pozicije, vreme je da smrtnici preuzmu figure i sednu za sto. Počinje nova igra.
Povratak Hadramiela III deo - Da li će družina uspeti da otvori svoje Kapije i time vrati drevnu magiju nazad na svet, ili će pak bogovi Klivije zabržati svoj tron - tajna je čiji se odgovori kriju u ovom, poslednjem delu trilogije....
Kao i svaka dobra veštica, od Deda Mraza dobih poklon za Novu godinu. I to, ni manje, ni više nego kompletnu trilogiju Oruđe Bogova. Knjige sam želela jer epska fantastika, jer D&D, jer mi se moglo 😉 Putovanje Klivijom trajalo je malo duže zbog nenormalnih okolnosti koje su nas zadnjih meseci snašle. Sada, kada je okončano, mogu mirne duše da kažem da ne žalim ni jedan momenat "protraćen" na čitanje.
U trilogiju Oruđe Bogova, Srđan nas upoznaje sa hroničarem Homerom i lordom Kristoferom. Kristofer pripoveda o okupljanju družine sa specijalnim zadatkom da otkriju Amulet bogova i otvore Kapije kako bi oslobodili drevnu magiju i omogućili povratak prvih bogova na Kliviju. Kako to obično biva imamo, prave bogove i uzurpatore, rat i proterivanje, spletke, zakulisane radnje u čijem je centru četvoročlana družina koju je okupila Nora od Bronzane Šume, pokajnica boginje Megare, zaštitnice prirode. Svašta će družinu snaći na tom putovanju, od saveznika koji postaju neprijatelji, preko neprijatelja koji postaju saveznici, do neočekivanih otkrića o njihovom poreklu i ulozi koja im je u ovoj velikoj igri dodeljena. Družinu čine čarobnjak Liroj Moran, Srbin (da! dobro ste pročitali Srbin) Ršum Gorštak, prognani patuljak Mapo Beltor i vilenjakinja, šumarka Amai Zamai. Svako od njih ima svoje vrline i mane sa kojim će ostatak družine morati da se pomiri i nauči da ih upotrebi za ostvarenje zajedničkog cilja. Pored osnovnog zadatka, kako avantura napreduje, družina će biti stavljanja na mnoga iskušenja, putovaće kroz druge ravni postojanja, dimenzije i vreme, ratovati, igrati na ivici života i smrti, drevna krv u njima će ključati, a sve će to biti praćeno budnim okom hroničara kroz priču lorda Kristofera.
Zvuči zanimljivo?! Eeeeeee... Ali tu nije kraj. Ovo u suštini nije klasičan roman epske fantastike. Oruđe Bogova je D&D sesija pretočena u književno delo. Ej bre! Tamo nekih petoro ljudi se sakupilo, rolalo kockice, a DM (Dungeon Master) Srđan Beljin je svoju zamisao i njihov Roll play skockao i pretvorio u roman. Znam, znam... Nije ni prvi ni poslednji, ali meni je čitanje Oruđa Bogova neverovatno prijalo. Nisam okretala stranice, bacala sam kockice. Nisam napredovala po poglavljima, ja sam se Level up-ovala. Nisam skupljala informacije, nego XP-ove i biflala stative i skilove. Oni koji su igrali D&D, Pathfinder ili neku od sličnih tabličnih, društvenih igara ovog tipa će razumeti o čemu ja ovde lupetam 😉
Da se razumemo. Ne kažem da je Oruđe Bogova masterpiece fantastike, ali svakako zaslužuje pažnju. Ima manjkavosti, nije da nema. Sam Srđan kaže da on nije pisac, nego DM. Svestan je svih mana i vrlina kojima se trilogija odlikuje. Ova trilogija je njegova želja da jedna D&D kampanja "izađe među svet", da sa nama zaljubljenicima u ovu igru podeli jedinstveno iskustvo FRP-ovanja. Jako je teško kada autor sam sebi mora da bude i beta čitalac i urednik i lektor... Tačnije da radi kompletan tehnički deo kako bi njegov roman ugledao svetlost dana. Da ne pričamo o promocijama i marketingu koji opet pisac sam radi. Ispade da je izdavačka kuća samo ime na papiru kako bi knjiga mogla da ima plasman u knjižare. I ovo nije usamljen slučaj... Ali to je tema za neki drugi post o kojoj bih mogla nadugačko i naširoko samo da imam malo više vremena 😉
U svakom slučaju, dajte šansu Oruđu Bogova. I pored svih "tehničkih nedostataka" ovde priča nosi delo i čini ga jedinstvenim. Možda se zaljubite u likove, možda vas priča kupi i povuče da probate taj D&D/FRP koji tako često pominjem.
субота, 28. март 2020.
Ravan - Dušan Paučković
Kada je roman Ravan, prvenac mladog autora Dušana Paučkovića u pitanju, bila sam jako skeptična. Sinopsis me je više odbijao, nego privlačio. Izbegavala sam da je kupim i pročitam. Nešto su mi bili odbojni ta Astralna Ravan, napredna civilizacija i Bog. Imala sam utisak da je roman neka suvoparna filozofija. A onda se desio Niški sajam knjiga...
Na Sajmu sam upoznala Dušana, zanimljiv neki lik, ja kad vam kažem 😉, odslušala promociju i ukapirala koliko mi je "na prvu loptu" mišljenje bilo pogrešno. Dušan me je kupio jednom rečenicom. Na moju opasku "Ali ima Boga i religije.", odgovorio mi je "Ali Bog je mrtav, a religija..." Mozak mi vrišti "Lik je ladno UBIO BOGA!!!! E to je nešto što moraš da pročitaš!"
I pročitala sam! A šta sam pročitala? Totalni "mind blow" roman. Dušan nas polako uvodi u priču o Ravni i upoznaje sa likovima. Na početku sve to deluje lepo i idilično. Prosto čovek da poželi da "ugine" (kako to kaže moj patuljak Mihajlo) i preseli se na Ravan. Međutim, Bog umire, a Astral to koristi da totalizuje svoju vlast. Savetnici, polubogovi, kao i sam Astral, neki staju uz njega, a neki se pobune. I tu počinje celo ludilo. U tom ludilu, zamrzećete likove koje ste na početku voleli, zavolećete one koje ste mrzeli. Celu priču Dušan je tako upakovao, zamrsio i zapetljao da vam drži pažnju i prosto ne primetite koliko je vremena prošlo i koliko ste pročitali. Sve je zanimljivo, nema dosadnih delova, a kada sam stigla do zadnje strane prosto nisam mogla da verujem da je kraj. A kraj, nije baš tipičan, cvetići, leptirići, svi srećni i zadovoljni, već po meni, nešto atipično sa veoma zanimljivim cliffhanger-om.
Da, da... Ravan je prvi roman u serijalu. Iskreno se nadam, da nas Dušan neće dugo držati u neizvesnosti. U svakom slučaju, Ravan je i te kako vredan vaše pažnje. A gde ćete bolju priliku od ove koja nas je, van naše volje snašla, da vreme prekratite dobrom knjigom.
Stay safe! Stay healthy! 💜






















